Nakon duge pauze, uzrokovane pandemijom virusa korona, glumci Gradskog pozorišta Trebinje i Kulturne scene “Male stvari” vraćaju se na trebinjsku pozorišnu scenu. Oni će svoje sugrađane obradovati premijerom predstave “Siromašni Romeo” koja je na nedavno održanom 19. Festivalu omladinskog pozorišnog stvaralaštva BiH u Konjicu dobila najviše priznanje – gran pri za najbolju predstavu u cjelini.

Adaptaciju i režiju ove komedije za sve od 7 do 107 potpisuje Željko Milošević, po tekstu Tode Nikoletića. Ova mlada i talentovana ekipa, kaže Milošević, uspjela je da za veoma kratko vrijeme spremi predstavu, a njihov predani rad nagrađen je u Konjicu.

Mi smo dugo najavljivali Kralja Ibija, ali smo imali tri prekida zbog korone i na kraju se desilo da je sa svim odlaganjem potrošen kreativni momenat i morali smo tražiti novi izazov. Siromašnog Romea spremali smo veoma intezivno, manje od mjesec dana, što je veoma kratak rok, ali imali smo probe kao u profesionalnom pozorištu svaki dan, čak i po dvije probe vikendom”, ističe Milošević, inače umjetnički rukovodilac Gradskog pozorišta Kulturnog centra i izvršni direktor Kulturne scene “Male stvari” Trebinje.

Milana Ninković u Konjicu je proglašena najboljom glumicom festivala. Srećna je, kaže, što je završnu godinu glume krunisala ovakvom nagradom. 

U pozorištu sam već pet godina, a zavoljela sam ga sa prvom predstavom. Do sada sam igrala osam predstava, ali ova uloga mi je bila poseban izazov, jer igram lik koji se dosta razlikuje od mene. To je lik grofice koja je stroga žena i ne dozvoljava da neko mijenja njene planove. Takođe, veoma je nervozna i mnogo voli da galami”, uz osmijeh kaže Milana i dodaje da želi da ostane u svijetu glume, pa će već sljedeće godine pokušati da upiše glumačku akademiju. 

David Popadić ima 16 godina, a u pozorištu je već devet. Na festivalu u Konjicu okitio se titulom najboljeg glumca festivala. Kao i Milici, kaže, i njemu je ovo najveći glumački izazov do sad.

Srećan sam što sam nagrađen baš za ovu ulogu, jer sam uložio mnogo truda da ispadne što bolje. Vićenco je siromašni Romeo, iz slike u sliku on se šali sa ljudima na sceni, dijete je u duši i želi da je atmosfera oko njega dječija. Ima mnogo scenskog pokreta, što je poseban izazov”, objašnjava David.

Ističe da mu je gluma donijela samopouzdanje, prijatnu energiju i mogućnost da kao glumac osjeti nečije emocije. Osim toga, dodaje, putujući po festivalima, u svim dijelovima BiH ima poznanike sa kojima može da popije kafu.

Mladoj glumici Sari Tomić ovo je prva predstava, ali je, kako kaže, već nakon nje odlučila da će gluma biti njen životni poziv. 

Od prvog dana u našoj glumačkoj ekipi vlada pozitivna energija, pa mi se i sama predstava veoma dopala. Stalno se dešava nešto novo, dijelimo ideje, većina nas je veoma kreativna, pa se skoro na svakoj probi ubacuje nešto novo kako bi predstava bila što savršenija. Kao mala sam mnogo voljela scenu, uvijek sam osjećala da tu pripadam, pa sam na ovaj način željela da otvorim sebi put ka glumi”, ističe Sara.

Ansambl “Siromašnog Romea” u Konjicu je dobio priznanje za najbolji scenski pokret, a Milica Salata i kolektiv – za najbolji kostim. Predstava je rađena u koprodukciji Gradskog pozorišta Trebinje i Kulturne scene „Male stvari“.

Milošević: Korona je skoro potpuno ugasila izvođačku umjetnost

Milošević ističe da je pandemija virusa korona zadala je težak udarac pozorišnoj umjetnosti.

Svakog je pogodila korona, naročito je grozno onima koji su ostali bez nekoga ili koji su imali teške simptome, najteže je medicinskom osoblju, ali kad objektivno pogledamo, izvođačke umjetnosti nisu doživjele pomjeranje nego su gotovo potpuno ugašene. Nažalost, odgovor društva nije u toj mjeri koliko je ugroženo, ali dobro, u kulturi nikad nije bilo lako. Ne postoji sretno doba za kulturu, već samo bolje ili lošije. Ali nadamo se da će vakcinacijom stvari početi da se normalizuju i da ćemo nastaviti gdje smo stali u februaru prošle godine”, smatra Milošević.

Trebinjska pozorišna scena, kako kaže, godinama je rasadnik talenata od kojih mnogi odluče da je gluma njihov životni poziv. Podrške je, ističe, ipak nedovoljno.

Bilo bi lijepo da domicilno stanovništvo malo više podrži umjetnost i kulturu, odnosno ono što se ovdje radi i produkcijski proizvodi”, zaključuje Milošević.

Projekat Priče sa granice je implementiran zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).